Novija saznanja preporučaju rezidbu koštičavog voća u uvjetima Mediteranskog i submediteranskog klimata upravo u vrijeme kraja ljeta – početka jeseni, ovisno o vremenskim uvjetima. Ovo je iz više razloga:
- Puno manja opasnost napada bakterioza tipa Pseudomonas spp. i Xanthomonas spp. koje inficiraju upravo u kasno zimskom i rano proljetnom periodu kada je vrijeme prohladno i vlažno, a kada se rezidba prije uobičajeno provodila
- U ovom periodu vrijeme je suho i toplo i nema opasnosti od zaraze
- Rana puno lakše zarasta, dovoljno je vremena do niskih temperatura da zaraste kako treba, a dovoljno kasno da ne isprovocira novi porast
- Dan je relativno dug, nije prevruće, ugodnije je raditi i učinak rada je veći. Ovo je pogotovo slučaj kod bajama koji u proljeće rano kreće u cvatnju i često se rezidba i ne stigne na vrijeme obaviti
Ovo se ponajprije odnosi na koštičavo voće gdje su navedene bakterioze i problem, kao što su bajam, breskva, marelica, trešnja, višnja maraska i sl. ali i na poneko jezgričavo voće koje se već pobralo.
Međutim jako je važno sve rane koje su deblje od cca 15 – 20 mm zaštititi otopinom voćarskog voska u koji dodajemo neko bakreno sredstvo. U voćarski vosak možemo dodati nekoliko žlica bakrenog sredstva (Nordox, Neoram, Cuprablau, itd…) dok se otopina ne zacrveni ili zaplavi. Sve dobro izmiješati i dodati malo vodi toliko da smjesa bude maziva. Rane zatim premazati kao na slici. Ovakav pristup uvelike će pomoći zaštiti rana i sprječavanju širenja gljivičnih i bakterijskih bolesti.
